MOGUĆA IZGRADNJA NA PROSTORU TENIS KLUBA FRANJO PUNČEC U ČAKOVCU

Za idejni projekt moguće gradnje na prostoru kojeg danas djelomično zauzima tenis klub «franjo punčec», a djelomično je «zelena površina» predviđena generalnim urbanističkim planom dobili smo zadatak od privatnog investitora, koji je prije toga u vezi namjere kontaktirao gradsku upravu. Zadatak je bio da analiziramo mogućnosti prostora za smještaj «shopping centra». Radi se o koautorskom radu s arhitektima Tihanom i Nebojšom subanović u kojem je bilo dilema da li da se ponašamo kao «plaćenici» ili da odradimo posao u duhu našeg najboljeg projektantskog iskustva koje poštuje prostor i mjerilo grada čakovca.

Ovo je primjer jednog od rijetkih slučajeva gdje su arhitekti kao «uslužna» struka predložili investitoru program koji nije u skladu s njegovim zahtjevima i naravno taj prijedlog s njegove strane nije usvojen.

To je prvi od izloženih projekata u kojem su vidljive sve dileme brzog programiranja, a koje su u svojoj «naivnoj» fazi pokušale odgovoriti na zahtjevnost konkretnog prostora. međutim kao i u svim izloženim projektima i tu su uključene ideje odnosa privatnog i javnog prostora, njegova «protočnost» i logika povezivanja centra grada s njegovim kvartovima koji su se izgradili ili se tek izgrađuju.

U ovom projektu, kao i u ostalim projektima, bavili smo se strukturom grada i njegovim povjesnim urbanističkim i arhitektonskim nasljeđem, te smo temeljem regulatorne osnove izrađene1952. godine od arhitekta Seissla predložili investitoru da se na dijelu konkretnog prostora između centra grada i dijela grada koji se počeo realzirati na sjeveru izgradi veza između ta dva dijela grada. Naravno arhitekt seissel je u duhu socjalističkog optimizma predložio na tom prostoru novo administrativno središte grada i Međimurja, a vrijeme ga je uglavnom demantiralo, na žalost s demografskih pozicija. Vrijeme je demantiralo i postavke generalnog urbanističkog plana iz 1976 koje je izradila urbanistička grupa tadašnjeg projektnog biroa građevnog kombinata «međimurje» koji je predviđao čakovcu 2000-te godine 20.000 stanovnika. na žalost taj se razvoj demografski i opet nije desio sa svim prostornim posjedicama razvoja. naime ista je grupa prostornim planom bivše općine čakovec, srećom, zacrtala policentrični razvoj međimurja koji se danas realizira. promjenom ekonomskog sistema političkom odlukom došlo je do devastacije urbanističke struke u okviru koje se dešava fragmentacija prostora prema zahtjevima investitora.

Ovaj idejni projekt rađen je u najboljoj namjeri uključenih izrađivača između kojih nije bilo stalnog konsenzusa.

ideja je bila da se stvori novi trg kao poveznica centra i novog dijela grada na sjeveru u nastajanju oko kojeg se grupiraju poslovni, stambeni i upravni sadražaji– gradska ili županijska uprava sa vijećnicom. i naravno kao «branding» grada poslovne, stambene i upravne vertikale visine prizemlja sa osam katova kao što su i stambene zgrade u vukovarskoj ulici u čakovcu. znamo da taj prostor predloženu visinu zgrada može podnijeti. u predmetnom projektu nije predviđena jedana vertikala nego čak tri.

takve gradnje su iz nepoznatih razloga u planovima županijskog zavoda za prostorno uređenje, i danas nezamislive. planovi iz radionice zavoda «propovijedali» su neracionalnu gradnju visine prizemlja i dva kata za grad čakovec, a za ostala naselja prizemlje i kat. u međuvremenu je nakon mnogih rasprava omogućena u gradu čakovcu i gradnja zgrada s prizemljem i četiri kata. u predloženom idejnom projektu predviđena je faznost realizacije projekta koja poštuje činjenicu postojanja tenis kluba «franjo  punčec» za koji je u prostornim planovima grada čakovca rezerviran prostor i predviđeno premještanje na prostor sportskog parka gdje su smješteni nogometni stadion i gradski bazeni.

u drugoj fazi projekta,na prostoru tenis kluba, predviđeni su mješoviti stambeni sadržaji organizirani oko pješačke ulice – stanovanje, starački dom, manji dječji vrtić, prateće lokalne trgovine, caffe-I i sl.

cijeli prostor prometno servisira podzemna garaža, također u dvije faze, koju je zbog razlike u ukopanosti u odnosu na ulice koje okružuju kompleks moguće i prirodno ventilirati.